Magyar Magyar

Citadela

CitadelaBudapestOkolica Budimpešte

Jedna od posebnosti Citadele je to, što je Kipslobode, koji se nalazi na jugoistočnoj kuli, dobro vidljiv takoreći iz svake točke Budimpešte. Zajedno s postoljem se izdiže 40 metara iznad planine Gellért, ženski lik koji u podignutim rukama drži palminu granu tijekom vremena postao je jednim od najznačajnijih simbola države, ali i visinska utvrda koja se tu nalazi, također ima značajnu povijesnu prošlost.

Naziv talijanskoga podrijetla: Citadela znači utvrdu u oblacima, no građevina ranije ipak nije služila isključivo za obranu grada, već i za zastrašivanje pučanstva. Dio je UNESCO-ove Svjetske baštine od 1987. godine. 

Šetnja oko „Bastillea brda Gellért“

Ukoliko vas zanima povijest Citadele, trebate se vratiti u vremenu sve do razdoblja turske opsade, naime tada su Turci sagradili palanku na mjesto kapele koja je stajala na vrhu planine Gellért. 1813. godine je na prijedlog palatina Józsefa na mjestu palanke konačno sagrađena sveučilišna zvjezdarnica Uraniae, ali tijekom opsade budimske tvrđave 1849. godine su vojnici ugarske vojske u blizini postavili opsadne topove. Sve to nije dobro završilo, pošto je kao rezultat uzvratnog udara austrijskog topništva zgrada astronomske institucije uništen. U doba Bacha konačno je bečko ratno vijeće donijelo odluku da se umjesto budimske tvrđave sagradi dobro obranjiv sustav utvrda oko Budima i Pešte, čiji je cilj bio ne samo odbijanje neprijateljskog napada, već i zaustavljanje mađarskog pučanstva itekako raspoloženog za revoluciju.  

Gradnja utvrde je konačno započela 1850. godine prema projektima general-potpukovnika Emmanuela Zitte, vojnoga inženjera, pod upravom general-pukovnika Haynaua. Planirali su utvrdu sa zidovima visokim 12-16 metara, zaštićenu kamenim zidovima duljine 220 metara, širine 60 metara i debljine 4 metara, iza čijih bi se nišanskih okana moglo postaviti 60 suvremenih topova. Četiri godine kasnije u njegove kazamate se mogla useliti austrijska vojska, čiji su topovi prijeteći bili usmjereni prema gradu Pešti s druge strane obale. Ostali dijelovi sustava utvrda međutim nikada nisu izgrađeni, zadnja „obrambena kula“ sagrađena je oko grada Komarna. Unatoč tomu, Citadela je u očima Mađara sve do 1899. godine bila simbol tiranije i apsolutizma, naime te je godine vojska napustila njene zidine. Kasnije je još jednom prigodom, u drogom svjetskom ratu građevina korištena u vojne svrhe, tada je za obranu Budimpešte u unutrašnjosti izgrađen bunker za zaštitu od zračnih napada na tri razine. U kazamatima su uređeni skladišta i mjesto za skrb ranjenika. Trenutačno se unutrašnjost utvrde ne može posjećivati, međutim zahvaljujući izložbama na otvorenom i divnoj panorami turisti do dana današnjega rado posjećuju ovaj kraj. Ukoliko posjetite Mađarsku, neka ovo bude među prvima, što ćete obići tijekom jedne dulje šetnje. Krenite prema gore po krivudavom putu Szirtes i već izdaleka vidjet ćete brdovituokolicu Citadele, gdje se možete čak i izležavati na travi. 

KREĆITE SE KAO MJEŠTANI