Sinagoga u Dohány ulici

Simbolično je da na susjednoj kutnoj parceli stoji kuća u kojoj je 1860. godine rođen mađarski spisatelj Tivadar Herzl, koji je sanjao o ideji današnje židovske države. Sinagoga u Dohány ulici izgrađena sredinom 19. stoljeća u takozvanom maurskom stilu, ali sa suvremenom konstrukcijom od lijevanog željeza veličine od 1200 četvornih metara, 44 metra visokim tornjem ispala je toliko ogromna, da je u svijetu jedino veća od nje sinagoga u Manhattanu. Zgradu sinagoge je projektirao Ludwig Förster, arhitekt bečke sinagoge koji je često stvarao zajedno s Ottom Wagnerom, dok je unutarnje ukrase izradio mađarski arhitekt Frigyes Feszl.  

Židovstvo koje je igralo značajnu ulogu u modernizaciji mađarskog gospodarstva i kulture, na početku nastupanja građanske ravnopravnosti smatralo je da je došlo vrijeme da se odrekne pojedinih srednjevjekovnih elemenata svoje vjere. Na taj je način stvoren takozvani neološki pravac judaizma koji je ubrzo postao najpopularniji u Mađarskoj. Promjena je uočljiva i u arhitekturi sinagoga, uključujući i ovu u Dohány ulici. Istina, žene i muškarci i dalje su bili odvojeni, ali se više nisu molili u odvojenim prostorijama nego su muškarci bili u prizemlju, a žene na galeriji. Uređenje neoloških sinagoga, uključujući i ovu u Dohány ulici, vrlo je slično kršćanskim crkvama, a u njima nalazimo i orgulje. Koje je istovremeno slušalo skoro tri tisuće osoba odjednom. Židovski građani koji su držali do sebe mogli su otkupiti sjedeća mjesta koja su nakon toga samo oni koristili. Jedna takva klupa sinagoge imala je toliku vrijednost da se na istu mogla podići čak i hipoteka. Danas sinagoga nije samo središte budimpeštanskog židovskog vjerskog života, već je zahvaljujući izvanrednoj akustici popularno mjesto za održavanje koncerata. 

Pored sinagoge vrijedi prošetati se u romantičnom vrtu zasađenom tužnim dudovima koji je odvojen od gusto izgrađenog središta grada kružnim šetalištem s arkadama. Središnji element je Crkva heroja projektirana od Lászla Varge, koja objedinjuje modernističke i orijentalne elemente i sagrađena je u tridesetim godinama u spomen na deset tisuća mađarskih vojnika židovskoga podrijetla poginulih u prvom svjetskom ratu. Međutim, vrt od drugog svjetskog rata ne podsjeća samo na vojnike heroje već i na žrtve nemilog doba. Vrt je također postao dio zatvorenog geta u kojem se u jesen 1944. godine veliki dio budimpeštanskog židovstva, njih oko sedamdeset tisuća skupilo i zatvorilo od vanjskog svijeta visokim zidom. Jedan dio zida je kasnije ponovno izgrađen kao podsjetnik, a isti se može pogledati u vrtu. Za vrijeme holokausta od poginulih u budimpeštanskom getu ovdje je pokopano u žurbi preko dvije tisuće osoba, nakon što su savezničke sile osvojile Budimpeštu i oslobodile geto. Unatoč činjenici da židovska vjera zabranjuje ukapanje pored sinagoge. Tako je vrt postao jedan od najšokantnijih i najautentičnijih spomenika holokausta. Oko stabla su formirani cvjetnjaci u vidu grobova, te su ovdje postavile spomen ploče obitelji čija rodbina ovdje počiva.

Ovdje se nalaze i spomenici mađarskim herojima otpora i vođama pobune u varšavskom u getu. A iza Crkve heroja u spomen parku nazvanom po švedskom diplomatu, spasitelju tisuće mađarskih Židova Raoulu Wallenbergu stoji Spomenik židovskih mučenika. Čelični listovi kipa u obliku tužne vrbe podsjećaju na žrtve. U nedostatku grobnica mnoge su obitelji na pojedine listove ugravirale imena svojih predaka. Izgradnju spomenika je sponzorirao i američki glumac mađarskog porijekla, Tony Curtis. Ulaznicom u sinagogu može se posjetiti i Židovski muzej u čijem stalnom postavu možemo upoznati svijet židovske svakodnevnice i blagdana pomoću veličanstvenih zlatarskih predmeta i porculana.