I naravno, još raznovrsniji. Na kraju, Mađari su živjeli zajedno s mnogim narodima otkad su naselili Karpatski bazen u 10. stoljeću.
Broj stanovnika Mađarske doseže skoro deset milijuna. U Budimpešti i u njezinoj okolici živi 2,5 milijuna stanovnika, uključujući i sve više i više stranaca, od kojih mnogi imaju priču o „vidjeti i zavoljeti“ iz Budimpešte. Prijestolnica Mađarske je najmnogoljudnije gradsko područje u srednjoj i istočnoj Europi, ali čak ni u glavnoj sezoni ne izgleda kao da su na ulicama velike gužve.
Većina Mađara živi u gradovima (71 posto). Mađarska je stoljećima bila mjesto gdje su se narodi miješali. Attila József, poznati mađarski pjesnik o tome je napisao sljedeće: „Ovo srce napadaju turske, tatarske, rumunjske, slovačke oluje...“ Točno podrijetlo naroda i dalje je predmet znanstvenih rasprava, baš kao što postoje žestoke polemike o podrijetlu mađarskog jezika, jedinstvenog u Europi.
Ono što je sigurno jest da se u 10. stoljeću skupina ljudi naselila na teritoriju današnje Mađarske, koje Mađari smatraju svojim precima i koji uglavnom potječu iz srednje Azije. Povijest narednih stoljeća, migracije i miješanje naroda te redefiniranje granica učinili su genski fond današnjih Mađara vrlo raznolikim, a šarolika i jedinstvena kultura Mađara također je zaslužna za tu raznolikost. 84 posto žitelja Mađarske izjašnjava se da je mađarske nacionalnosti. Unutar stanovništva najveću etničku skupinu čine Romi, osim njih ovdje žive i druge nacionalne manjine koje njeguju svoju kulturu, Slovaci, Hrvati, Rumunji, Srbi, Švabi, Rusini, Grci, Armenci i druge, manje skupine koje čuvaju i njeguju svoju kulturu i jezik.
Zbog promjena povijesnih granica značajan broj stanovništva koji se izjašnjavaju da su Mađari, živi na teritoriju današnje Rumunjske, Slovačke, Ukrajine, Srbije, Hrvatske i Austrije i tamo njeguje svoj jezik i kulturu.
0,12 posto svjetske populacije izjašnjava se kao Mađar, što je mali broj, ali to pokriva narod snažnijeg identiteta i jedinstvene kulture.