Nacionalnim parkovima

Iz Miškolca se do Nacionalnog parka Aggtelek može doći s puteva koji vode iz doline Sajó ili doline Bódva. Između Jósvafőa i Aggteleka možete se voziti pravim vijugavim planinskim serpentinama. Na području špilje Baradla ima mnogo dužih i kraćih planinarskih staza. Koliko god se to činilo nevjerojatnim, ali u naizgled surovim životnim okolnostima, unutar zidova špilja živi gotovo 500 različitih vrsta živih bića. 

Unutar parka razlikujemo šest zaštićenih područja: Kis-Balaton (Mali Balaton), planine Keszthely, bazen Tapolca, bazen Káli, bazen Pécsely, poluotok Tihany. Posebnost navedenih krajeva Balatonskog gorja je da su kao da pripadaju Sredozemlju. Mali Balaton, na primjer, zaštićen je Ramsarskom konvencijom o međunarodnoj zaštiti močvara. U blizini Tapolce vrijedne su proučavanja špilje, a na poluotoku Tihany submediteranska flora i fauna jezera, okružena termalnim izvorskim stošcima. Rijetka ptica gnjezdarica na poluotoku je ćuk, ali ovdje obitavaju pravi i jasenovi cvrčci, koji svojim glasnim cvrčanjem ispunjavaju ljetne večeri.

Bükk je neprekinuta planina s najvišom prosječnom visinom u Mađarskoj i s četrdeset i dva vrha viša od 900 metara, a najviši je 959 metara visok Istállós-kő. 97 posto ovoga gorja prekriveno je šumom. Životni svijet je bogat zbog mikroklime raznolike površine tla. Osim mediteranskih i alpskih vrsta, ovdje se mogu pronaći i reliktne vrste iz ledenog doba. Krški sustav planina, koji broji stotine špilja od izuzetne je važnosti i za opskrbu pitkom vodom ovog područja. Njezine špilje, Istállós-kő, Suba-lyuk ili Szeleta važna su arheološka nalazišta.

Ovaj park predstavlja svijet netaknutih poplavnih šuma i močvara koje okružuju Dunav i Dravu. Ovdje se nalazi najveća šumovita poplavna ravnica u Mađarskoj, Gemenc, koja je poznata po stadima jelena i divljih svinja, ali je važan i njen ptičji rezervat. Ovdje žive neke od naših zaštićenih ptica, kao što su orao štekavac, stepski sokol i crna roda. A strme obale rijeka posvuda su naseljene obiteljima lastavica.

Svoju jedinstvenu sliku Nacionalni park Dunav-Ipoly može zahvaliti raznolikim oblicima površine tla, jer se osim riječnih dolina mogu istraživati i planine i ravnice. Park koji se nalazi uz planine Pilis i Börzsöny, između rijeka Dunava i Ipoly, izuzetno je popularno mjesto za izlete. Planine od vapnenca i dolomita odličan su teren za stvaranje špilja. Stoga je razumljivo da se većina od gotovo 200 špilja u nacionalnom parku nalazi u planinama Pilis. Među vegetacijskim su vrijednostima karakterističnim za nacionalni park mnoge vrste koje su autohtone samo u Karpatskom bazenu, a neki primjerci žive samo u Nacionalnom parku Dunav-Ipoly. Takva je biljka na primjer magyarföldi husáng (Ferula sadleriana). Padine su staništa izrazito lijepe velike sase i crnkaste sase.

Jezero Fertő, na zajedničkoj granici s Austrijom, nije samo ljetovalište i sportski centar, već i prekrasan dom za ptice, trsku i slaniha jezera. Polovica površine jezera, gotovo 90% mađarskog teritorija, prekriveno je trskom, a trećinom prevladava močvarna vegetacija. Živi svijet jezera, trske, slanog tla i slanih jezera čine zaseban svijet. Među ribljim vrstama koje žive u vodi jezera najvrjedniji su piškor kamenjar, smuđ, crnka, štuka i šaran iz Fertőa. U trstici živi graciozna velika bijela čaplja, čaplja žličarka, crvena čaplja, bukavac nebogled, no gnijezdi se ovdje i smeđa eja močvarica. Stanovnik regije također je i viviparan gušter porijeklom iz ledenog doba. Slana jezera su dom više životinjskih vrsta među kojima su kržulja, modronoga sabljarka, troprsti zlatar i orao štekavac.

Urednici National Geographic Travela 2020. godine odabrali su 25 najboljih svjetskih destinacija u pet kategorija - avantura, kultura i povijest, priroda, obitelj, održivost. Nacionalni park Hortobágy također je uključen u ovaj glasoviti popis, koji u osnovi uključuje destinacije za istraživanje u budućnosti. U Hortobágyu još uvijek živi tradicija pastira i konjogojaca, a neometana priroda, bogata fauna, jedinstvene mogućnosti za ture i beskrajna stepska ravnina nude čuda. Riječ „puszta” je inače slavenskog porijekla i znači „praznina”. Nije slučajno što se tako zove, budući da ovdje godišnje padne samo 500 milimetara padalina. Park ima četiri odvojena prezentacijska područja: močvarni svijet Egyek-Pusztakócs, ribnjak Hortobágy, puszta Nyírő-Lapos-Nyárijárás i dijelovi parka koji predstavljaju divlje životinje jezera Tisza. Sve navedeno pridonijelo je da ovaj krajolik postane dijelom Svjetske baštine.

Rezervat vodi brigu o prirodnim vrijednostima na području između Dunava i Tise, te se proteže do dijela županije Csongrád-Csanád u kojem je Potisje. Područje prabiljke borovice u Bugacu najposjećeniji je dio Nacionalnog parka Kiskunság, a njegovo središte je Muzej pastira u Bugacpuszti. U okolini Fülöpháze naići ćete na pokretne pješčane dine, a u Apajpuszti na područja sa slanim tlom. Na livadama Szikra i Alpár ima mnogo rukavaca, na kojima možete vidjeti i lopoče, te lokvanje sa žutim cvjetovima. U Tőserdőu, ptičji svijet pun velikih bijelih čaplji, ćubastih gnjuraca i običnih čaplji pruža fascinantan prizor.

Jezera Kunsága na visoravni Solt čine najveći sustav slanih jezera u našoj zemlji, tu se gnijezde modronoge sabljarke i crvenokljune čigre. Na otoku Korom nalazi se najveća kolonija riječnih galebova u Europi.

Zadaća nacionalnog parka je zaštita alkalnog tla, močvara koje se sve više i više smanjuju, poplavnih šuma i lesnih stepa kojih je isto sve manje, te zaštita živog svijeta u njima, u južnom dijelu Potisja. Područje se može podijeliti na dva različita dijela: regiju Körös sa svojim karakterističnim poplavnim ravnicama i lesni greben u Békés-Csanádu, gdje se, na primjer, u blizini Dévaványa nalazi najznačajnija populacija velike droplje u zemlji. Na tom području živi i nekoliko zaštićenih i rijetkih ptica. To su na primjer ćukavice ili zijavci čičavci, trčka skvržulja, sova močvarica ili eja livadarka.

Osim Őrséga, ovaj park uključuje i Vendvidék i nereguliranu dolinu Rábe. Livade Vendvidéka oko svibnja posjetitelje očekuju s raznobojnim cvijećem, a krajolik čine šarenijim i rumena rumenika, zvončić i žabnjak. Stanovnici livada između brežuljaka su kockavica, sibirska perunika, močvarna riđa, kiseličin vatreni plavac i kosac. U Őrségu nalazimo šume bukvi i borova u kojima obitava najmanja ptica u Europi, zlatoglavi i vatroglavi kraljić. Uz Rábu se gnijezde žute pčelarice, vodomari i sive čaplje, a u poplavnim šumarcima vrba uz rijeku možete pronaći tragove vrlo rijetkog dabra i vidre.