Živa povijest: zadivljujuća Benediktinska opatija Tihany

Kako bismo uistinu mogli cijeniti atrakcije, nije na odmet ako raščistimo - barem donekle - povijesno zaleđe. Benediktinski red je bio prvi (i dugo vremena jedini) redovnički red rimokatoličke crkve i kršćanstva. Redovnici slijede regule Svetoga Benedikta, koji je u 6. stoljeću shvatio da redovničke zajednice trebaju funkcionirati sukladno jedinstvenim, vlastitim, zajednički prihvaćenim pravilima. Naime, misija Benediktinaca je uvijek bilo širenje kršćanske vjere i morala, ali tijekom svojega postojanja su podržavanjem vjerske znanosti i crkvene književnosti umnogome pridonijeli unapređenju duhovnoga razvoja. 

Poluotok Tihanj je jedno od najljepših mjesta u Mađarskoj. Poluotok vulkanskoga podrijetla se pruža u Balaton u području Aszófőa . Ovdje je stvoreno prvo područje pod zaštitom prirode u državi, koje je nakon toga postalo dijelom Nacionalnog parka Balatonskog gorja. Pored uzbudljivo raznolikih oblika krajolika poprilično su zanimljive i geološke atrakcije: takve su na primjer konusi termalnih izvora koji se smatraju jedinstvenim u Europi, a koji su nastali kao rezultat postvulkanske aktivnosti.  

Kada kročite kroz vrata crkve koja pripada opatiji, ugledat ćete raskošni unutarnji prostor izrađen u baroknom stilu. Prizori predivnih slika, detaljno izrađenih oltara, skulptura koje zaustavljaju dah i robusne lože orgulja će vas zasigurno odmah zadiviti. U to se možete uvjeriti već i sada u udobnosti svojega doma: načinite vizualnu 3D šetnju kroz crkvu! „Drugo lice“ opatije je, međutim, iznenađujuće jednostavno: pošto i u sadašnjosti tamo živi redovnička zajednica, unutrašnjost samostana, koja njima služi kao stambeni prostor je puritanski jednostavna. 

Ukoliko biste pomislili da se veći dio života redovnika u samostanu sastoji od odmora, itekako griješite: ovi redovnici obavljaju poslove duhovnih pastorala u mjestu i okolnim naseljima, organiziraju izložbe i koncerte, održavaju i vode duhovne vježbe u lokalnoj benediktinskoj školi, štoviše, spravljaju i ljekovite čajeve i svijeće. „Nitko nije podoban za sve, ali svatko je podoban za nešto“ - tvrde i time bi željeli postići to, da svaki član zajednice vlastitom karizmom prenosi dobru vijest iz evanđelja. 

Samostan je utemeljio kralj Andrija I (I. András) 1055. godine. Ogromna je kulturno povijesna zanimljivost što je povelja o utemeljenju samostana najstarija pisana povelja u Mađarskoj očuvana u izvornom obliku. U dokumentu na latinskome jeziku su upotrijebljeni i mađarski izrazi, stoga je on ujedno i najstarija pisana uspomena mađarskoga jezika! 

Tijekom vremena je samostan doživio brojna burna događanja. Prvu značajnu promjenu na kompleksu zgrada donijelo je 16-17. stoljeće: uslijed napada Turaka redovnički je život praktički prestao u Tihanyu, u samostan su se umjesto njih uselili vojnici. Nakon oslobodilačkih ratova samostan je prešao u posjed jedne austrijske opatije, tek je 1716. ponovno došao u ruke Mađara. Nakon toga je započeta obnova crkve i samostana, 1763. je, međutim, ona je zaustavljena požarom. Nakon toga su redovnici u još dva navrata: 1786., a potom i 1950. bili prisiljeni napustiti samostan. Benediktinskom je redu kompleks zgrada vraćen tek 1994., a 1996. je započeta sveobuhvatna obnova, kako bi Benediktinska opatija Tihany mogla zabljesnuti sadašnjim sjajem.