10 ideja za sljubljivanje hrane i vina

Lagana suha bijela i crna vina jednostavnih okusa je najlakše sljubljivati s jelima, pošto nemaju tako izrazit karakter, koji bi mogao nadmašiti okus hrane. 

Ako hrana tijekom njezine pripreme prolazi kroz minimalnu obradu (dinstanje, priprema hrane na pari, i kuhanje), ona će najbolje harmonizirati s lakšim vinima. Ako hranu pripremamo na roštilju, pržimo je ili pečemo, dobro funkcioniraju i puno robusnija vina, pošto tijekom obrade hrana poprimi više okusnih nota. Ako hranu pečemo u ulju, najbolji odabir je lagano vino s dobrim kiselinama, jer se u procesu pečenja sadržaj masti u hrani povećava. 

Hladno servirana jela i hladna predjela zahtijevaju laganija vina, koja je također moguće rashladiti. Možemo odabrati bijela i rosé, ali i lagana, voćna crna vina. 

Ako je okus hrane intenzivniji, sljubljivanje se preporučuje s intenzivnijim vinima. Uvijek tražimo vino uz najintenzivniji okus! 

U slučaju kiselih okusa (limun, ocat, rajčica, itd.) kiseline vina moraju se uskladiti s kiselinama jela, zato odaberimo vino s intenzivnim kiselinama! 

Kada jedemo desert, vino bi trebalo biti slađe od deserta, jer bi se u suprotnom vino činilo više suhim. Iznimku čine okusi tamne čokolade koji se dobro usklađuju s crnim vinima punog tijela čvrste taninske kičme. 

Ako se uz jelo neutralnog okusa servira voćni sos ili slatki umak, voćnost vina treba biti usklađena s okusima umaka ili sosa. 

Dimljeni okusi zahtijevaju karakteristična vina koja se harmoniziraju s intenzitetom dimljenog okusa. S ovim jelima dobro se usklađuje čak i ostatak nepovrelog šećera. 

Robusna crna vina punog tijela najbolje se slažu s bogatim i teškim jelima. Što može biti govedina ili neko teže divlje meso. 

Gusta, slatka vina s definiranim kiselinama mogu se dobro kombinirati s masnim jelima. Klasičan primjer je Tokaji aszú (tokajac) u kombinaciji s guščjom i pačjom jetrom pečenom u masti.