20. kolovoza Mađarski nacionalni praznik. Proslava u čast osnivanja države i u čast prvog mađarskog kralja, osnivača države, obilježava se nizom službenih ceremonija koje, započinju podizanjem mađarske zastave, vojnim mimohodom i govorima državnih čelnika na trgu Kossuth ispred Parlamenta, a zatim slijedi svečana misa u Bazilici svetoga Stjepana (Szent István Bazilika). Ovdje se čuva relikvija, desna ruka osnivača mađarske države, Stjepana I (I. István), koji je kasnije proglašen za sveca, a koju se na taj dan nosi u svečanoj povorci. Tijekom cijelog dana diljem zemlje održavaju se besplatni koncerti, a muzeji toga dana posjetitelje također besplatno primaju.
U to su vrijeme i vrata Parlamenta, sa strane ulice Ustava (Alkotmány utca), otvorena i organiziraju se besplatna grupna razgledanja majstorski dizajniranog interijera zgrade s impozantnim stubištem i kupolom. Tom prigodom posjetitelje najviše zanima kruna prvoga mađarskoga kralja, Stjepanova kruna (István koronája), koja je simbol mađarske državnosti i koja je pratitelj Mađarske tijekom njezine cjelokupne povijesti. S budimske strane, u Vrtu tvrđave (Várkert Bazár), u Ulici mađarskih okusa (Magyar Ízek Utcája) mogu se kušati tipična mađarska jela, dok u Četvrti Tvrđave (Várnegyed) možete razgledavati i upoznati tradicionalnu narodnu kulturu Mađarske u živopisnom vrtlogu Praznika obrta.
U Debrecenu je Karneval cvijeća jedan od najznamenitijih praznika provincijskih gradova Mađarske. Ogromne cvjetne kompozicije oživljavaju legende, priče i događaje. Karnevalska povorka praćena je plesačima.
Na taj se dan u mnogim gradovima zemlje organiziraju razne manifestacije na otvorenom, od kojih većina završava večernjim vatrometom. Tako je od Jura (Győr) preko Ostrogona (Esztergom) do Zalakarosa.