Budapest 5 °C
Magyar Magyar

Neobičnosti, zanimljivosti, naj-naj među mađarskim tvrđavama

Palača budimske tvrđaveBudimpeštaOkolica Budimpešte

Mađarska se može pohvaliti brojnim tvrđavama i ruševinama tvrđava. Stoga je prilično teško od njih izabrati što da bude sljedeća destinacija. Sada ćemo vam dati nekoliko savjeta ako ste baš u potrazi za zanimljivostima, jer je svaki od ovdje navedenih tvrđava u nečemu vrhunski u usporedbi s ostalima. 

Najveća tvrđava: Budimska tvrđava

Na glavnogradskoj obali Dunava, na južnom vrhu Budimskog brda tvrđave, nalazi se Budimska tvrđava koja je sa svojih 44 674 m2 najveća u Mađarskoj, ali i sedma najveća kraljevska utvrda na svijetu. Najveća tvrđava na svijetu je dvorac u Malborku u Poljskoj, koju je izgradio njemački viteški red 1274. godine i koji je više od tri puta veći od svog budimpeštanskog brata. Naravno, sada će Vam sigurno pasti na pamet Versailles, ali isti je dvorac, kao i Katarinina palača u Sankt Petersburgu. Ali vratimo se Budimskoj tvrđavi! Prvo je učvršćena u XIII. stoljeću nakon jednog napada Mongola, kada su građani Budima tražili područje koje se može lakše zaštititi. Danas se dvorac sastoji od kombinacije mnogih arhitektonskih stilova, od gotike do baroka. Napadnut je više puta i od tada je uvijek obnavljan u stilu tipičnom za to doba. U njemu se trenutno nalazi niz javnih ustanova, a bivši karmelićanski samostan službena je rezidencija mađarskog premijera. 

Najpustolovniji: Ruševine tvrđave u Siroku

To je najpustolovnija ruševina tvrđave u Mađarskoj, jer se možete skitati ne samo unutar zidina tvrđave s prekrasnim pogledom, već i u složenom sustavu tunela uklesanih u utrobu planine. Ove ruševine nazivaju se i jedinom špiljskom tvrđavom u zemlji, a stvarno ne znamo za još koji domaći dvorac čiji su dio hodnici urezani u utrobu planine. Naravno, to nisu prave špilje, već prolazi i trgovi uklesani u riolitni tuf, nalik špiljskim nastambama u Noszvaju ili crkvi u Petri. Do ruševina tvrđave na visini od 296 metara, stiže se 10 minutnim hodom lijepom kamenom cestom. 

Utvrda koja je preko 500 godina sve izbjegla

Prethodnik sadašnje tvrđave podignut je nakon najezde Tatara, a nakon toga ju je Karlo Robert preuredio u kraljevsku tvrđavu. Osnivanje Siroka pripada obitelji Tari, koja je od 1388. godine posjedovala utvrdu, koja je bila i mjesto za ubiranje carine. U XVI. stoljeću tvrđava je pojačana, a zatim je ušla u sustav graničnih tvrđava kao jedna od najjačih utvrda u Egeru. Tu funkciju nakon toga nije obavljala, jer kada su Turci krenuli u opsadu tvrđave, mađarski su ju branitelji radije napustili. Stoga, ozbiljniju bitku nije doživjela ni tada, a ni kasnije. Ipak, nakon Rákóczijeve borbe za neovisnost 1713. godine, Austrijanci su tvrđavu digli u zrak i dugo je samo propadala, te bila nenaseljena. 

Tvrđave na najvišim lokacijama: Tvrđave Galyavár i Nyesettvár

Nije iznenađujuće da su tvrđava i ostaci tvrđave na najvišoj lokaciji u Mađarskoj blizu jedne od najviših točaka u zemlji. Naravno, ne na najvišoj točci, a to je Kékestető, već na drugoj najvišoj, na Galyatető. Na njenom sjeverozapadnom izbočenju nalazi se Galyavár iznad 837 metara nadmorske visine. Njezine je bedeme relativno lako zamijetiti, ali joj je povijest nepoznata. Najvjerojatnije je ovdje bila zemljana tvrđava iz brončanog doba na koju je u srednjem vijeku izgrađena mala kamena tvrđava. Tvrđava je s Galyatetőom povezana 820 metara visokim sedlom, a sa drugih strana omeđena je strmim padinama dubokim 250 metara.  

Zaostala samo za dlaku

Štoviše, južno od bloka Galyatető nalazi se druga najviša tvrđava, 25 metara niža od prethodne: Nyesettvár. Sasvim točno između Nagy-Galye i Kis-Galye nalazi se 800 metara visoko brdo tvrđave u sredini, na čijem vrhu je kružna skupina drveća koja prekriva ostatke. Ispod njega je, međutim, jasno prepoznatljiv prstenasta tvrđava. Ima vrlo duboke rovove oko bedema, dugačka je 70 metara i široka 35 metara. Isprva je to bila poganska tvrđava, koji je kasnije u srednjem vijeku pretvorena u tvrđavu manjeg značaja. U njegovim rovovima mogu se pronaći antikviteti iz različitih vremena. Najstarije iskopine su nekoliko crjepova iz doba. Árpáda. Najbliže naseljeno mjesto je Gyöngyössolymos. 

Najstarija tvrđava: Zemljana tvrđava u Szabolcsu i Abaújváru

Jedna od naših najstarijih tvrđava je zemljana tvrđava u Szabolcsu. U sjevernom kutu sela na obali Tise, 12 km od Tokaja, iznad Rakamaza, preko puta Tokaja, nalazi se najočuvanija i ujedno najveća zemljana tvrđava u Mađarskoj. Kao što joj ime govori, Szabolcs, ovdje je imao smještaj jedan od vođa Mađara koji su se naselili u Karpatskom bazenu. Potvrđuje to i kronika bilježnika kralja Bele III., Anonymusa. Szabolcs je bio sin jednoga od sedam plemenskih poglavara koji su sklopili savez, Előda, te postao osnivač roda Csák. Tako su dvorac oko 950. godine sagradili Mađari koji su zauzeli svoju buduću domovinu.

Kako zamisliti zemljanu utvrdu?


Za temeljenje zemljanih utvrda građenih od drveta i zemlje upotrebljavan je i kamen, drvene grede su spojene granjem, a prostor između granja zatrpan je nabijenom zemljom. To je pružilo jak temelj za nekadašnje građevine. U slučaju tvrđave u Szabolcsu, zidovi su bili prosječno visoki 11 metara u odnosu na unutarnju razinu zemljanog dvorca, a protezali su se do 20 metara od naplavne ravnice. Ovdje je zemljana tvrđava s dvije strane omeđena Tisom, dok je s treće strane izgrađen kanal širine 7 metara i dubine 3 metra sa čime je stvoren umjetni otok. Glavni ulaz otoka s kopnom je povezivao most. U svakom od tri ugla utvrde vjerojatno je stajala stražarnica. Danas možete vidjeti samo njegove trokutaste zemljane rovove, ali i tako možete zamisliti njegovu pravu veličinu. Nedaleko od tvrđave nalazi se trobrodni samostan sagrađen u vrijeme Svetog Stjepana, kojemu poseban značaj daje i činjenica da je kralj Sveti Ladislav ovdje održao svoju prvu zakonodavnu sinodu 1092. godine. Zgrada u romaničkom stilu danas funkcionira kao kalvinistička crkva.



Zemljane utvrde iz XI. stoljeća


Nešto je kasnija, ali također značajna zemljana utvrda Abaújvár, smještena uz rijeku Hernád koja je svoje zlatno doba imala između XI. i XIV. stoljeća. Nekada je to bilo rimsko naselje. Sama zemljana tvrđava je najvjerojatnije bila uklesana u uzdignuti bedem i ograđena drvenim zidom, čiji je zid vjerojatno imao i ogradu. U XI. stoljeću stanovnicima tvrđave dom su bile brojne zemunice i drvene zgrade U ono doba građevina od ozbiljnijeg kamena bila je samo dvorska kuća župana i crkva koju je dekretom kralja Stjepana bilo obavezno podići i koja je građena u romaničkom stilu prema ukusu tog doba. Tvrđavu su štitili lako naoružani strijelci i oklopna konjica. Tvrđava Borsod, smještena u zagrljaju potoka Bódva i njegovih močvara, koja se nalazi na samoj granici Edelénya, sagrađena je na sličnom dobro zaštićenom mjestu. No zemljane tvrđave u Domonyu ili Gyönygyöspati također su građene istom ovakvom tehnikom. 

KREĆITE SE KAO MJEŠTANI