U okviru kršćanstva u manjim grupama nalazimo grkokatolike i pripadnike pravoslavne i unitarne vjeroispovijesti. Broj pripadnika judaizma u Mađarskoj dramatično je opao poslije drugoga svjetskoga rata, no unatoč tome, židovsko nasljedstvo u Mađarskoj jeste značajno te se, na primjer, ovdje nalazi najveća sinagoga u Europi, kao i hodočasnički put od 150 kilometara koji prolazi kroz 10 naselja, Put čudesnih rabina. Broj sljedbenika islama iznosi otprilike 5000, a skoro dva puta više ima onih koji se izražavaju kao budisti.
Prvi mađarski kralj, Stjepan I. Sveti, koji je okrunjen 1000. godine, tvrdom je rukom preveo poganske i Mađare sljedbenike šamanizma u svijet kršćanstva. On je osnovao samostane i opatije u okviru kojih su djelovale škole. Gradio je crkve i povezao je Mađarsku s europskom kršćanskom kulturom.
U vrijeme vladavine komunizma, od 1949. godine, zahtijevani svjetonazor u Mađarskoj bio je ateizam. Vodstvo zemlje nije blagonaklono gledalo na one koji su svoju religioznost javno izražavali. 1950. godine redovnički redovi bili su rasformirani. Ostala su samo četiri učiteljska reda: benediktinci, pijaristi, franjevci i Siromašne školske sestre. Njima je bilo dozvoljeno da nastave svoje djelovanje, ali pod vrlo ograničenim uvjetima. Od 1972. godine mađarski Ustav svima garantira slobodu vjeroispovijesti. Poslije pada komunizma, 1990. godine službeno je registrirano više od 200 vjerskih skupina. Međutim, to ne znači nužno aktivno prakticiranje vjere.