Što se stavlja na vaš stol za Božić?

Kao što smo već ranije spomenuli, tradicionalna seljačka božićna jela bila su dijelom povezana s praznovjerjem. Mak, grašak i grah simbolizirali su obilje, a jabuka plodnost - pa su svakako imali mjesto na stolu u slanom ili slatkom obliku. Juha od graha s mrkvom i kiselim vrhnjem, primjerice, smatrana je svečanim jelom u sjevernom dijelu zemlje. Drugdje se pak, juha od graha pojavila kao posno jelo - bez mesa i mliječnih proizvoda - kao izvorno i kiselo zelje, fiš paprikaš ili pečena riba. A kakve veze ima s tim post? Naime, prije stotinjak ili dvjestotinjak godina postilo se uoči Božića, a u to je vrijeme je spadao i 24. prosinca. 

Osobito u Somogyu božićni je meni uključivao dimljena i usoljena svinjska mesa i šunke, a ovdje je popularna i divljač. U Podunavlju pleteni kolač nije bio na stolu samo za Uskrs, nego i za Božić - a također i dan danas se nađe na stolu brojnih obitelji. Od preostalog kruha radila se mákos guba koju i danas mnogi vole. Danas se na mnogim mjestima tijekom praznika jede fiš paprikaš (na bajski način se priprema s tijestom, a na segedinski bez tijesta) i pohana ili pržena riba (losos, morska riba). Jedno od najpopularnijih i najraširenijih božićnih jela je sarma, uključujući i verziju iz Szabolcsa, koja je karakteristična po tome što se nadjev sastoji od sitnih okruglica. Ali u istočnom dijelu zemlje, primjerice, top je sekeli gulaš s puno dimljenog mesa.

Purica (punjena kestenom ili jednostavno cijela pečena) također je uvedena na mađarske stolove pod anglosaksonskim utjecajem, a salate od majoneze koje su se nudile uz mesna jela postale su popularne zahvaljujući njemačkom utjecaju, primjerice krumpir s majonezom i ljubičastim lukom ili francuska salata. Ponegdje i hladetina od ribe ili hladetina pripremljena od sirovina s kolinja nezaobilazna je kada su blagdani u pitanju. Od slastica najpopularniji su kolači od oraha, kestena i maka – uglavnom u obliku bejgli, nadjevenog kolača i potkove. Ali svakako ima onih kojima su u obitelji najdraže žarbo kocke, linzeri, deblo torta ili pita od jabuka. 

Tipično na Alföldu (Velika ravnica) i u južnim dijelovima države, božićni je običaj bio da je obitelj prije jela razrezala jabuku na onoliko kriški koliko je osoba sjedilo za stolom. U znak zdravlja i obilja jeli su i češnjak s medom. A ponegdje su pak razlomili orah i stavili u četiri kuta sobe, kako bi zaštitio ukućane od uroka.