Matijina crkva

Srednjevjekovni detalj koji je do dana današnjeg još vidljiv u srazmjerno dobrom stanju su Marijina vrata sagrađena u 14. stoljeću, koja su, s obzirom na burnu povijest crkve, na veliko čudo opstala. Nakon što su Turci 1541. osvojili Budim, crkvu su sukladno vlastitoj vjeri pretvorili i funkcionirala je kao džamija - povijesni je izvori najčešće spominju kao Veliku džamiju, to jest Büjük džamiju.

Nakon povraćaja Budima 1686. - kada se cijela Europa udružila, da konačno istisnu Turke - ponovno je pretvorena u katoličku crkvu, ali tada već u baroknom stilu. Tu su okrunjeni Franjo Josip I. i njegova supruga kraljica Elizabeta 1867. i Karlo IV, posljednji mađarski kralj i njegova supruga Zita 1916. Između dva događanja crkva je međutim u potpunosti preoblikovana - kao se to dogodilo i u slučaju crkve Notre-Dame, i mađarski arhitekt Frigyes Schulek je gotičko stanje smatrao idealnim oblikom crkve tako je stvorena i sada vidljiva predivna neogotička varijanta.

Bogato ukrašeno oslikavanje unutrašnjosti crkve je izrađeno temeljem otkrivenih srednjevjekovnih uzoraka, a neobični glazirani crijepovi koji pokrivaju krov su proizvodi tvornice porculana Zsolnay. Zgrada je teško oštećena tijekom drugog svjetskog rata, krovna konstrukcija je izgorjela, a na više mjesta su urušeni svodovi - radovi na obnovi su trajali do 1970-ih godina.

Crkva koja je ponovno obnovljena između 2004. i 2013. u sadašnjosti pored sakralne funkcije je ujedno i mjesto održavanja koncerata ozbiljne glazbe i popularna je turistička atrakcija, dvorski kompleks je kao dio budimske panorame istaknuto mjesto budimpeštanske Svjetske baštine. U izravnom je susjedstvu Ribarska kula, koje je također djelo Frigyesa Schuleka - na grad, a osobito na zgradu Parlamenta, koja leži na suprotnoj obali Dunava, odavde se pruža jedan od najljepših prizora, odnosno tko želi ići u još veće visine, prizor može uživati iz crkvenog tornja, koji se može posjećivati.