Kroz svoja umjetnička djela te brojna teorijska djela u kojima je tematski ispitivao različite vrste optičkih osjetilnih iluzija kroz vlastita djela, zasluženo ga se naziva začetnikom optičkog slikarstva. Žanr će možda biti lakše odrediti kroz drugu veliku ličnost op-arta, Mauritsa Cornelisa Eschera, koji je poznat po svojim nemogućim geometrijskim oblicima i perspektivnim apsurdima. Vasarely je najutjecajniji, dok je MC Escher najpopularniji umjetnik ovog žanra zasnovanog na optičkoj iluziji. Među ostalim pripadnicima žanra su Bridget Riley, Marina Apollonio, Omar Rayo, Jesús Rafael Soto te Vasarelyjev sin koji je sam postao poznat pod umjetničkim imenom Yvaral – dizajnirajući, između ostalog, i Renaultov poznati logo.
Jedna od najboljih izložbi u Pečuhu
Eksperimentalna umjetnost koju ovi umjetnici predstavljaju imala je izuzetan utjecaj i na kinetičku skulpturu i na kasnije digitalne žanrove. Odavde inspiraciju crpe i artefakti izrađeni od žice današnje takozvane perspektivne skulpture čija djela pružaju različit doživljaj ovisno o kretanju promatrača. Ovih nekoliko primjera jasno pokazuje ozbiljan utjecaj žanra na druge smjerove umjetnosti 20. stoljeća i na razvoj svakodnevne vizualne kulture. Vasarelyjev inventivni stil gotovo se odmah integrirao u svakodnevni život, a posebno velik utjecaj imao je na modu. To je, između ostalog, omogućila činjenica da je Vasarely razvio vlastitu radionicu serigrafija i usavršio tehniku reprodukcije kako bi umjetničku i visoko-estetsku kvalitetu učinio dostupnom po relativno niskoj cijeni, ne samo kolekcionarima, već i prosječnom čovjeku. Na izložbi u Pečuhu stotine izloženih sitotisaka, tapiserija, skulptura i grafika predstavljaju umjetnikova različita razdoblja, od rane grafike pod utjecajem Bauhausa do ukrasnog tekstila, od svjetski poznate Zebre do postupne apstrakcije organskog ili konstruktivnog vizualnog iskustva u geometrijske, crno-bijele konstruktivne radove. Zanimljivost je izložbe da su uz Vasarelyjeva djela u zasebnoj cjelini predstavljena djela umjetnikove supruge Kláre Spinner iz 1930-ih i 1940-ih, kao i kinetička djela Jeana Pierrea Vasarelyja. Osim njegovim i obiteljskim djelima, možete se diviti i ostvarenjima autora poput Francoisa Morelleta, Jeana Gorina, Hansa Arpa, Günthera Ueckera, Nicolasa Schöffera i Jesúsa Rafaela Sotoa. To je Vasarelyjeva vlastita zbirka njegovih suvremenika. Sam muzej jedno je od najposjećenijih i najpoznatijih izložbenih prostora u Pečuhu. U gotovo pola stoljeća od svog otvaranja primio je oko 4 milijuna posjetitelja. Nađete li se u Pečuhu, nemojte propustiti pogledati ovi izložbu.