Pečuh iz tursko doba poziva vas na uzbudljivo putovanje kroz vrijeme

Blijedozelena kupola Gazi Kasim-pašine džamije je simbol broj jedan Pečuha, ujedno i kompas za posjetitelje. Džamija koja ponosno stoji na trgu Széchenyi izvorno je bila crkva, međutim Gazi Kasim paša je istu dao preurediti u džamiju u 16. stoljeću. Pošteđena je u bitkama prilikom protjerivanja Turaka, oštećen je samo minaret koji joj je pripadao. Kasnije ju je preuzeo isusovački red i ponovno pretvorio u katoličku crkvu. Stanite na sredinu trga i pogledajte kako je džamija blago nagnuta. Ovo nije slučajno, jer se zgrada na ovaj način klanja prema Meki.  

 
Drugi naš turski spomenik koji je sačuvan u posebno dobrom stanju je Džamija Hasan-paše Jakovalija - štoviše, ona je jedina koja je zajedno sa svojim minaretom odoljela zubu vremena. Uz džamiju Jakovalija je sagrađen samostan mevlevijskih derviša. Oni su vrteći derviši, čija je ceremonija dio UNESCO-ve svjetske baštine. Iz džamije kvadratnog tlocrta na minaret se penje drvenim stepenicama iz čije unutrašnjosti vodi još 87 stepenica na kružni balkon. 

Turska okupacija nije nam ostavila samo umjetničko i kulturno blago, nego je ostavila i ozbiljan trag i u našoj topličkoj kulturi. Prema povjesničarima, grad Pečuh je u tursko doba obogaćen s trima kupalištima, ali danas se mogu vidjeti ruševine samo jednog od njih, Memi-pašinog hamama. Obraćajući pažnju na otkrivajuće detalje, zamislite kupalište u izvornom sjaju: s ukrasnom fontanom u predvorju, klupama pored zidova, kupolastim krovom sa šesterokutnim otvorima koji su bili zaduženi za osvjetljenje kupališta.  

 
... i pečuški kuriozitet 
Idris baba bio je sveti čovjek, Allahov blizak prijatelj. No njegovu turbu ne isplati se posjetiti samo zbog toga što je to jedna od naša dva sačuvana turska mezara. U skladu s osmanskom tradicijom ukapanja, temelj centralne zgrade s kupolom je osmerokut, a pročelje je neožbukano.