Budapest 1 °C
Magyar Magyar

Tvrđava Szigliget

Tvrđava SzigligetSzigliget Jezero Balaton

Szigliget, koji se nalazi u regiji Balaton-felvidék, poznat je po Tvrđavi Szigliget koja se uzdiže na vulkanskom planinskom vrhu.

S popločenih ulica bajkovitog sela okruženih jablanima i balama sijena, jasno se vide ruševine dvorca kojeg su u drugoj polovici 13. stoljeća sagradili benediktinci iz Panonhalme iznad naselja. Zidovi tvrđave koja je nekada imala značajnu taktičku funkciju, nude prekrasnu panoramu Balatona i okolnih erozijskih planina. Szigliget je dobio ime po ispreplitanju riječi otok i gaj – što nije slučajno. Jedna povelja iz 1260. godine još uvijek spominje selo kao otok, jer je zbog visokog vodostaja planinski vrh stoljećima bio okružen vodom.


Nakon prodora Tatara mađarski kralj Béla IV. dao je Szigliget opatiji Pannonhalma da se tamo izgradi kamena tvrđava. Njezini su zidovi podignuti između 1260. i 1262. godine, nakon čega je, kao kraljevski dvorac, povjeren obitelji Mórichida iz roda Pok. Tvrđava je bila u vlasništvu obitelji stotinu godina, a za to se vrijeme značajno proširila. U istom razdoblju pojavilo se podno brda prvo naselje na mjestu današnjeg sela Szigliget.

Kroz svoju povijest tvrđava je promijenila vlasnika više puta, a nakon bitke kod Mohača s odlučujućom turskom pobjedom, Ferdinand I. oduzeo ju je obitelji Tóti Lengyel, koja ju je posjedovala, i poklonio Bálintu Töröku iz Enyinga. Bálint Török učinio je pisara Imrea kapetanom tvrđave, koji je s jednim tornjem i više kula, kao i podrumom i bunarom proširio tvrđavu, te je s time u to vrijeme zadobila svoj konačni oblik kakav je na tlocrtima iz 16. stoljeća.  


Nakon zatvaranja Bálinta Töröka u tamnicu, tvrđava je vraćena obitelji Tóti Lengyel, a Bálint Magyar postao je kapetan tvrđave. Tijekom turske okupacije, koja je trajala više od stoljeća i pol, granične utvrde Balatona više su puta bile pod opsadom, ali Tvrđava Szigliget nikada nije izgubila svoju neovisnost zahvaljujući Bálintu Magyaru i njegovim vrlim vojnicima. Prolaskom turske prijetnje taktički značaj tvrđave je prestao, no njegov konačni pad počeo je kada je krajem 17. stoljeća udar munje pogodio jednu od kutija s barutom, koja je eksplodirala i spalila značajan dio dvorca. 


Kralj Leopold I. koji je tada vladao, na koncu je uredbom iz 1702. naredio rušenje Szigligeta, nakon čega je tvrđava postala potpuno neupotrebljiva. Mještani su kamenje nosili za izgradnju kuća obnovljenog sela Szigliget. Ove godine slaveći svoju 760. obljetnicu, tvrđava Szigliget posjetitelje očekuje s obnovljenim zidovima i trgovima, baroknom kuhinjom i kovačkom radionicom, a u podnožju zanatskog dvorišta izložba oružja i galerija tvrđave dočaravaju povijest dvorca.  

KREĆITE SE KAO MJEŠTANI