S popločenih ulica bajkovitog sela okruženih jablanima i balama sijena, jasno se vide ruševine dvorca kojeg su u drugoj polovici 13. stoljeća sagradili benediktinci iz Panonhalme iznad naselja. Zidovi tvrđave koja je nekada imala značajnu taktičku funkciju, nude prekrasnu panoramu Balatona i okolnih erozijskih planina. Szigliget je dobio ime po ispreplitanju riječi otok i gaj – što nije slučajno. Jedna povelja iz 1260. godine još uvijek spominje selo kao otok, jer je zbog visokog vodostaja planinski vrh stoljećima bio okružen vodom.
Nakon prodora Tatara mađarski kralj Béla IV. dao je Szigliget opatiji Pannonhalma da se tamo izgradi kamena tvrđava. Njezini su zidovi podignuti između 1260. i 1262. godine, nakon čega je, kao kraljevski dvorac, povjeren obitelji Mórichida iz roda Pok. Tvrđava je bila u vlasništvu obitelji stotinu godina, a za to se vrijeme značajno proširila. U istom razdoblju pojavilo se podno brda prvo naselje na mjestu današnjeg sela Szigliget.