.svg){kind=icon}
Kada danas govorimo o ovoj regiji, ne pomislimo nužno na vina i vinska područja, iako je bilo mnogo takvih poveznica tijekom stoljeća.
Trgovačke rute prema zapadu i tok Dunava imali su veliku važnost za ovaj dio zemlje, pa nije slučajnost da je u razvoju ova regija uvijek bila ispred drugih regija Mađarske. Kulturna raznolikost njezinih gradova i sela unutar raznolikog krajolika čine ovu regiju pravim draguljem. Vinova loza i vino, koji su s Panonijom povezani tisućama godina, dio su svakodnevnog života još od rimskih vremena.
Ono što najbolje povezuje vinska područja regije je njezina hladna klima i razna živopisna vina velike kiselosti. Kao što i pristaje vremenskim uvjetima, ima mnogo više bijelog grožđa nego crnog. Negativni učinci globalnog zatopljenja ovdje su mnogo manje primjetni, jer vina imaju dobre zalihe kiselosti. Ipak, u posljednjih deset godina ova su vina postala znatno punijeg okusa te im je porastao udio alkohola.
Iako ova vina imaju meke i privlačne karakteristike, također imaju i potencijal starenja. Prirodne granice proizvodnje pjenušavih vina na nekim se mjestima proširuju, pa su se Mór, Neszmély i SOPRON pridružili tradicionalnom području ETYEK-Buda. PANNONHALMA godinama proizvodi odlična crna vina, ali potencijal Pinot Noira još nije iskorišten u svim vinskim područjima.
Vinska regija Gornje Panonije proteže se preko planinskih lanaca, brda i padina Vértes, Buda, Gerecse, Kőszeg, Sopron, Velence i Pannonhalma na visini od 150 do 400 metara iznad razine mora. Klimu oblikuju mokre, hladne oceanske struje sa sjevera, kao i mediteranski utjecaji s juga. Aluvijalna smeđa šumska tla dominiraju regijom.
Vinska regija proteže se preko relativno velikog područja od 5500 hektara i uključuje razne planinske lance od Budimpešte do zapadnih granica zemlje. Zato su sorte grožđa koje se uzgajaju također veoma raznolike, od sorte Kékfrankos preko Ezerjó do Chardonnayja.