Mada je pre nekoliko miliona godina ovde sve prekrivalo Panonsko more, ispod morske površine u dubini spavali su mali vulkani koji su ponekad izbijali. Vremenom, kako se more postepeno povlačilo i isušilo, a morski talog nestao, ostala su tvrda i otporna bazaltna brda vulkanskog porekla kao svedoci nekadašnjeg pejzaža. Na takvim uzvišenjima vulkanskog porekla stoji opština Sigliget, i na takvom vulkanskom brdu je sagrađena tvrđava. Čarobnu lepotu ovaj predeo delimično može da zahvali okolnim strmim vulkanskim uzvišenjima, na kojima se nalaze ili turističke staze, ili vinski podrumi ili manje tvrđave. Drugi značajan, a ujedno i predivan sastavni deo sigligetske panorame je Blatno jezero (Balaton), najveće jezero Mađarske i Centralne Evrope.
Iz bilo kog pravca da prilazimo Sigligetu, tvrđava, koju nazivaju i tvrđavom Blatnog jezera (Balatona), iz svih pravaca privlači pogled i podstiče želju da se popnemo do nje. Oni koji stižu kolima nedaleko od tvrđave nailaze na parking, odakle kratkom šetnjom od svega nekoliko stotinak metara stižu do samog utvrđenja. Bazaltno brdo je i ovde visoko svega 230 metara, na sreću strme uzvišice srećemo samo na jednom ili na dva mesta, , a na vrhu, međutim, vredi računati na kraće čekanje u redu.